katalozi baze podataka digitalne zbirke usluge kontakt
Podaci iz CDS/ISIS-a prije konverzije
Ovaj katalog ne obnavlja se od 2008. godine.

Nova verzija kataloga, s ažurnim podacima o dostupnosti primjeraka , nalazi se na adresi http://koha.ffzg.hr.

Rezultati pretraživanja

Broj rezultata: 2

1
ISBN:953-175-267-2
Autor:Gilić, Nikica
Naslov:Modernizam i pitanje žanra
Matična publikacija:3-2-1, kreni! : zbornik radova u povodu 70. rođendana Ante Peterlića / urednik Nikica Gilić ; [prijevod sažetaka na engleski Kristijan Nikolić]; str. 135-148
Impresum:Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta, Odsjek za komparativnu književnost : FF press, 2006
Napomena:20 bibliografskih jedinica
Sažetak:Premda se žanrovski film obično povezuje uz klasični fabularni stil te uz klasični sustav žanrova is ustav zvijezda, filmski modernizam nipošto ne isključuje žanrovske strukture, što se vidi u nekima od najznačajnijih znanstvenofantastičnih filmova uopće, kao što su Langov 'Metropolis', Truffautov 'Fahrenheit 451' ili Kubrickova '2001: Odiseja u svemiru'. Stoga ova studija odgovara na pitanje može li se reći da su neki žanrovski filmovi modernistički ili je samo riječ o korištenju žanrovskih struktura u sklopu složenijih umjetničkih struktura. razmatrajući taj problem na primjeru klasičnih ostvarenja kao što su '2001: Odiseja u svemiru' Stanleya Kubricka (s posebnim osvrtom na analizu Ante Peterlića u 'Studijama o 9 filmova') i 'Terminal' Chrisa Markera, autor dolazi do zaključka da modernističke odrednice filma nisu presudne za žanrovsku pripadnost - Kubrickova je 'Odiseja' u podjednakoj mjeri znanstvenofantastični fiolm kao i klasično ispripovijedani Spilbergovi 'Bliski susreti treće vrste'. Taj se pak zaključak čini potucajnim i za razmatranje temeljnih problema modernističnog filma, kao što je (prototipski) Bertoluccijev 'Posljednji tango u Perizu0, odnosno za razmatranje pitanja autorskom i tzv. art-rilma kao zasebnih kategorija (ako već ne i zasebnih žanrova).
Ključne riječi:filmski modernizam
UDK:791.44.02
Signatura791.43 TRI
Vrsta građe:Članak
Knjižnica:Zbirka komparativne književnosti, http://www.knjiznice.ffzg.hr/komparativna
MFN:24443
2
ISSN:1330-7665
Autor:Sikavica, Miroslav
Naslov:U traganju za vlastitim izrazom : očitovanje hrvatskoga igranofilmskog modernizma
Matična publikacija:Hrvatski filmski ljetopis = The Croatian cinema chronicle / [Hrvoje Turković (glavni urednik)]. - god. 10 (2004), br. 37; str. 139-153
Impresum:Zagreb : Hrvatski filmski savez
Napomena:Tematski blok: Studije i istraživanja
Sažetak:U svrhu definiranja modernističke stilske formacije, autor poseže za nekim postavkama o manirizmu u teoriji književnosti (Ernst Robert Curtius i Gustav René Hocke) i primjenjuje ih na film (modernizam kao 'antiklasične tendencije', koje se ne ograničavaju samo na uže omeđenu modernističku stilsku epohu, nego se doživljaju kao 'konstantan' i 'poseban način izražavanja'). Modernističko se restrukturiranje klasičnih narativnih zasada očituje u orijentaciji na nefabulativne prizorne aspekte i fabulativno nefunkcionalne postupke predočavanja (one koji privlače pozornost na sebe, a ne na prizorno zbivanje), odnosno u usmjerenju na prikaz 'stanja' (psihološkog, odnosa među ljudima, opće društvenog stanja i sl.). Specificirajući modernističke utjecaje u našoj igranoj produkciji u 1960-ima, autor distingvira misaoni (kritički/problemski odnos prema društvenoj zbilji) od formalnog modernizma (eksplicitno izražavanje forme, inoviranje na razini strukture). Dok je s jedne strane riječ o većoj kritičnosti u predočenju društvenih problema (afirmacija društvene kritičnosti), u kompleksnijem problematiziranju i sagledavanju društvenih i međuljudskih odnosa, u preferenciji za prikazom duševnog života i duševnih procesa (introspekcija, subjektivizacija i psihološka analiza) likova, s druge strane ti su filmovi formalno (formom) usmjereni individualnoj izražajnosti djela (film kao sredstvo izraza): narušavanje strogo fabulativnog oblikovanja (defabularizacija) i klasične dramaturgije razvoja priče (sklonost dramaturgiji ronda), zanemarivanje klasičnih kompozicijskih obrazaca, napuštanje postupka narativne montaže u razradi scene (montažna eliptičnost / asocijativnost / kontrastnost, diskontinuirano razlaganje scene) i sličnim otklonima. Predmetom je posebne pažnje (analize) u ovom tekstu izrazno usmjerenje Vatroslava Mimice, koji (trima uzastopnim) filmovima Prometej s otoka Viševice (1964), Ponedjeljak ili utorak (1966) i Kaja, ubit ću te (1967) stvara prvu jasno modernističku formaciju (naglašeno estetiziranje, formalno eksperimentiranje) u našem igranom filmu. Otvoreno forsirajući izraz (odupirući se strogoj funkcionalnosti klasičnoga narativnog stila), Mimica predstavlja najradikalniji slučaj u našoj igrano-filmskoj produkciji u 1960-ima: naime, Mimica stil(izaciju) shvaća kao (svjeto)nazornu zadaću (kao znak vlastite modern/ističn/osti), stoga on svoju neobavezanost tradiciji i pokazuje nimalo diskretnim tematiziranjem stila (apriornom izražajnošću).
Ključne riječi:hrvatski film - modernizam
UDK:791.21.036(497.5)
Vrsta građe:Članak
Knjižnica:Zbirka komparativne književnosti, http://www.knjiznice.ffzg.hr/komparativna
MFN:15392
1

Upit: UncontrolledTerms_swish=(filmski modernizam )

login